Gaj je jedno od deset naselja u Opštini Kovin, koje se nalazi u južnom Banatu i broji oko 3000 stanovnika. Od Beograda je udaljen oko 50 km Zgrada škole se nalazi u centru sela Gaj, u sklopu seoskog trga okružena velikim uređenim seoskim parkomi institucijama (Ambulanta, Dom kulture, Biblioteka, Mesna zajednica, seoska Crkva i Pošta).
Sliku prošlosti škole gradimo na osnovu podataka izletopisa koji se počeo pisati školske 1933/34. godine kada je škola nosila n Državna narodna škola u Srezu kovinskom Banovina dunavska.
Prvi učitelj, Petar Grujić pominje se 1815. godine, a 1820. učitelj Grigorije Koljanić. Škola je bila jednorazredna.
Drugo odeljenje je otvoreno 1886. godine, treće odeljenje 1895.godine, a četvrto odeljenje počelo je sa radom 1904. godine. Učionice su bile u privatnim zgradama sve do 1910.godine kada je opština podigla „zdravu“ i udobnu zgradu sa četiri učionice Peto odeljenje otvoreno je1914.godine. Upravitelj škole je bio Nikola Kotarač. Od osnivanja škola je bila mešovita. Do ujedinjenja 1918. godine nosi naziv Opštinska osnovna škola, a od tada Državna osnovna škola.Posle ujedinjena zadržano je šestorazredno školovanje. Godine 1920/21. došao je novi upravitelj škole Petar Lekić.Te godine radili su dva učitelja i dve učiteljice sa 279 učenika raspoređenih u pet odeljenja (154 dečaka i 125 devojčica). Godine 1930/31. otvoreno je šesto odeljenje. Mesni školski odbor 1931/32. godine donosi odluku o otvaranju sedmog i osmog odeljenja zbog povećanja broja učenika. Naredne školske godine škola ima 401 učenika raspoređenih u osam odeljenja sa šest razreda(četiri osnovne i dva Više narodne škole). Dva odeljenja su bila muška, dva ženska i četiri mešovita.
Škola se do početka Drugog svetskog rata razvijala. Država je brinula o statusu učitelja. Dobijali su stanove, a siromašni učenici imali su besplatnu redovnu ishranu. Predratna škola je zvanično proslavljala Dan rođenja Njegovog Veličanstva Kralja,Dan ujedinjenja, Božić, Svetog Savu, Uskrs, Spasovdan i Vidovdan. U toku posta organizovano je pričešćivanje učenika. Za vreme berbe kukuruza obustavljana je nastava. To je bilo odobreno odlukom Kraljevske banovske uprave. U školi je bio aktivan podmladak Crvenog krsta. Redovno su vršeni pregledi škole od strane sreskog školskog nadzornika i inspekcije verske nastave od strane Arhijerejskog namesnika sreza kovinskog. Na kraju školske godine organizovana je Vidovdanska proslava i
fotografisanje učenika. Za vreme Drugog svetskog rata škola je bila pod okupacijom. Rad je bio neredovan.Po oslobođenju škola je dobila ime Miša Stojković, koje i danas nosi. Milan Miša Stojković rođen je 20.08.1921. godine u Gaju,od oca Save i majke Katarine, rođene Kosovac. Završio je Državnu realnu gimnaziju u Beloj Crkvi.
Još kao mladić postao je komandant Prvog južnobanatskog partizanskog odreda, koji je oformljen između 8. i 9.03.1942. godine u njegovoj kući.Ubijen je iz zasede 12.10.1943. godine u Kruščici, selu kod Bele Crkve. Taj dan se slavi kao Dan škole.U posleratnom periodu škola je obeležavala sve važeće državne praznike, Dan oslobođenja Gaja, 27.septembar i Dan škole. Najznačajnija godina u posle-ratnom periodu je 1982/83. kada su počele intenzivne pripreme na izgradnji nove školske zgrade kakva je danas. Nastava u novoj zgradi je počela 11. februara 1985. godine. Školske 1991/92.godine je posle niza godina ponovo obeležen Dan Svetog Save, a 2000/01. godine škola je osveštana. Te godine je prvi put rezan i slavski kolač povodom školske slave. Poseban jubilej, proslava 40 godina od prve „male mature“, obeležen je 1993/94. godine.
Godišnji plan rada škole predstavlja instrument kojim se obezbeđuje sinhronizovana, racionalna i efikasno organizovana delatnost svih učesnika u radu na realizaciji obrazovno vaspitnih aktivnosti u toku školske godine. Njime se utvrđuje organizacija i dinamika ostvarivanja obrazovno vaspitnih aktivnosti, određuju se nosioci tih aktivnosti, omogućuje unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada, obezbeđuje praćenje ostvarivanjaciljeva i zadataka, kao i evaluacija stručnih i upravnih organa škole.